Bolesti na koje muškarci stariji od 50 godina trebaju obratiti pažnju

//Bolesti na koje muškarci stariji od 50 godina trebaju obratiti pažnju

Bolesti na koje muškarci stariji od 50 godina trebaju obratiti pažnju

NEKE UROLOŠKE BOLESTI MUŠKARACA MOGUĆE JE OTKRITI NAKON 50. GODINE ŽIVOTA.TAKOĐER JE MOGUĆE TE ISTE BOLESTI SPRIJEČITI PODUZIMANJEM MJERA ZAŠTITE NAKON 40. GODINE ŽIVOTA.

BOLESTI PROSTATE

Prostata, koja je reproduktivni organ kod muškaraca, počinje se povećavati u dobi nakon  40 godina. Proširenje može ranije početi ili brže napredovati kod muškaraca sa porodičnom istorijom bolesti prostate. Budući da mokraćni put prolazi kroz prostatu, povećanje organa uzrokuje kompresiju u traktu. Profesor  Saadettin  Eskiçorapçı, urolog u bolnici Atakent  Univerziteta  Acıbadem, kaže da bolesti prostate mogu biti maligne ili benigne i navodi :

“Ono što se javno naziva bolestima prostate je grupa dobroćudnih tumora , koja se najčešće susreće kada prostata oboli “.

SIMPTOMI

Najčešći simptomi su često mokrenje, poteškoće u mokrenju, urinarni tok koji počinje i zaustavlja se  i osjećaj nepotpunog  pražnjenja mjehura. Često ustajanje noću kako bi mokrili jetakođer jedan od simptoma.

DIJAGNOZA I LIJEČENJE

Kada se pacijent konsultuje sa doktorom,prvi testovi koji se rade kako bi se utvrdilo da li je riječ o malignom ili benignom oboljenju su PSA(tumor marker na prostatu).Veličina i anatomija prostate ocjenjuju se ultrazvučnim pregledima. Profesor  Eskiçorapçı kaže da u slučajevima gdje su PSA vrijednosti iznad određene razine, javlja se sumnja na maligne bolesti prostate i takvi slučajevi zahtijevaju fizički pregled rukom. Ukoliko se prilikom ovog pregleda na bilo kojem mjestu pronađe zadebljanje radi se biopsija i uzorak se šalje na patologiju radi procjene.Međutim, visoka razina PSA ne pokazuje uvijek maligno stanje.U slučajevima dobroćudnog povećanja, pacijentov unos tekućine se reorganizira, ako pacijent ima blage simptome. U slučajevima dobroćudnog povećanja s težim simptomima, pacijent prima terapiju lijekovima. Ako pacijent nije u stanju urinirati ili postoji ozbiljna infekcija ili krvarenje, operacija postaje neophodna.Profesor Eskiçorapçı navodi da se prilikom operacija koriste laparoskopska i endoskopska laserska metoda te da se zahvaljujući njima pacijenti ne moraju hospitalizirati više od jednog dana. Slučajevi kod kojih je prostata narasla previše mogu se liječiti i robotskim hirurškim zahvatima.Dok je laparoskopska i robotska hirurgija prostate vrlo česta i radioterapija može biti opcija za neke pacijente.

DA LI JE ERA REKTALNIH PREGLEDA PROSTATE ZAVRŠENA?

Profesor  Eskiçorapçı  navodi da  novo razvijeni sistem ranog dijagnosticiranja tumora  prostate omogućava bolesnicima da se pregledaju s odjećom i da taj sistem  može eliminirati potrebu za rektalnim pregledom rukom. Imajući na umu da PSA test ima nisku pouzdanost i uzrokuje nepotreban stres na pacijentima kada se dobiju  visoki rezultati, profesor Eskičorapçı kaže:

“Mogućnost otkrivanja malignih tumora, ako postoji, vrlo je visoka s ovim sistemom. Moguće je da pacijenti koji se ne podvrgnu rektalnom pregledu zbog niskih PSA vrijednosti imaju i maligne tumore.Ovaj  sistem  osigurava da takvi pacijenti budu zaštićeni. Prema postignutim rezultatima koji su sada spremni za objavljivanje, metoda će smanjiti potrebu za  rektalnim pregledom za 90% “.

CISTE I TUMORI BUBREGA

Ukazujući da se ciste i tumori bubrega sada mogu lakše otkriti, budući da stručnjaci češće koriste ultrazvučne preglede , MRI i tomografske metode, profesor Eskocorapçı kaže:

“Ove se formacije susreću kod polovice populacije nakon 50. godine života i 90% ovih formacija  su benigne “.

METODE  DIJAGNOZE I LIJEČENJA

Problem se otkriva samo kada je u fazi izazivanja boli, što se događa kada bolest napreduje značajno. Stoga se preporučuje da moškarci nakon 45 godina starosti rade redovne preglede  bubrega i prostate.

Kada postoji tumor ili upala u organu, ili kada spomenuti tumor ili upala raste i vrši  pritisak na organ, intervencija postaje neophodna. Dok se benigne i prekomjerno velike ciste uklanjaju laparoskopskom operacijom, maligni tumori zahtijevaju da se cijeli bubreg ukloni laparoskopski, ako je pretjerano velik. U slučajevima manjih malignih tumora, bubreg ostaje i samo se tumor uklanja.

TUMOR MOKRAĆNOG MJEHURA

Profesor  Bülent  Soyupak, urolog u bolnici Acıbadem Adana, navodi da tumori mokraćnog mjehura, čija  se stopa incidencije u posljednje vrijeme povećava, obično razvijaju kod  srednjovječnih i starijih  ljudiProfesor Soyupak kaže  da je pušenje najznačajniji i uzrok tumora  mokraćnog mjehura i naglašava da se rizik izravno povećava s vremenom i količinom pušenja.

SIMPTOMI

Najčešći simptom tumora  mokraćnog mjehura je krv u urinu, bez povezanih bolova. Drugi simptomi uključuju osjećaj peckanja dok se  mokri, česta  mokrenja  i bol prilikom mokrenja.

METODE DIJAGNOZE  I LIJEČENJA

Navodeći da se dijagnoza provodi kroz urinarnu analizu, ultrazvučne preglede i kompjutersku  tomografiju, profesor Soyupak kaže:

 “Konačna dijagnoza se dobija nakon endoskopije mokraćnog mjehura i patološke procjene uzorka dobijenog tokom endoskopije.Ako je moguće, stručnjak može liječiti pacijenta tokom  postupka endoskopije uklanjanjem tumorskog tkiva. Ako stadij bolesti nije pogodan za to, stanje pacijenta prati se redovnim  endoskopijama. Slučajevi u naprednim fazama mogu zahtijevati da se mjehur potpuno ukloni. S druge strane, neki bolesnici liječe se hemoterapijom i radioterapijom “.

DISFUNKCIJA EREKCIJE

Disfunkcija erekcije, koja se naziva impotencija, je nemogućnost razvoja ili održavanja erekcije tokom spolne aktivnosti. Iako to nije zloćudna bolest, to značajno utječe na kvalitetu života i stopa učestalosti ovog stanja povećava se s dobi. Profesor  Bülent  Soyupak navodi da su glavni uzroci ovog stanja kardiovaskularne bolesti, dijabetes, neurološke bolesti, hormonski poremećaji, nuspojave lijekova (osobito psihijatrije i kardioloških lijekova) i psihološki razlozi.

METODE DIJAGNOZE I LIJEČENJA

Dijagnoza uključuje prikupljanje medicinske dokumentacije pacijenta, kao i fizički pregled.U slučajevima  disfunkcije erekcije za koju se smatra da je psihološkog uzroka potrebno je uraditi i psihoanalizu pacijenta.S druge strane, laboratorijski testovi propisuju se uzimajući u obzir faktore  rizika za pacijenta. Nadalje, stručnjaci provjeravaju razinu glukoze u krvi, razinu holesterola, testosterona i prolaktina svih pacijenata. Profesor Soyupak navodi da su ti testovi korisni u određivanju faktora  rizika, a ne dijagnoze. Istaknuvši kako bi tretman trebao biti u skladu s uzrokom, profesor Soyupak kaže:

“Pojedinci bi trebali napraviti promjenu načina života kao što je gubitak težine, spaljivanje abdominalne masti, redovito vježbanje i prestanak pušenja. Ako stanje proizlazi iz nuspojava lijeka, pojedinac treba konsultirati srodni odjel i prebaciti se na drugi lijek. Dok daju hormonske pripravke bolesnicima s niskim testosteronom, rizik od tumora  prostate treba uzeti u obzir. Trenutno postoji i oralno davanje lijekova čija je upotreba  vrlo česta unatoč činjenici da one ne uključuju ciljanu terapiju. Postoji  i lokalno davanje kreme, kao i intravenozno davanje lijekova. Posljednje sredstvo je korištenje penisne proteze “.

2017-10-04T20:56:09+00:00 News|